-
Noga u stražnjicu
Upoznajemo glavnog lika Candida koji živi u zamku u Vestfaliji, a ondje žive i likovi poput baruna, barunice, Kunegunde, Panglosa, Paskvice,...Candid doživljava svijet kako ga je učitelj Panglos učio da nema poslijedica bez uzroka, sve je kako treba biti, žive u najboljem mogućem svijetu,...Panglos njemu prestavlja uzor koji uvijek zna što treba učiniti i kako izvući najbolje iz situacije.Od njega razvija optimizam. Zaljubljen je u Kunegundu i zbog uzajamne ljubavi protjeran je iz zamka. -
Glad i jad
Lutajući nailazi na bugarske vojnike, koji svojom dobrodušnosti potvrđuju Panglosova tumačenja: "Ljudi su zato tu, da jedan drugomu pomažu".
Ispostavilo se da nakraju nisu bili toliko dobrodušni, već su učinili to u svoju korist, pa je tako Candide obučen za vojnika, no bez obzira u to vjeruje u Panglosova učenja.Kasnije, dolaskom u Holandiju, susreće se s likom anabaptist Jacques.On mu pruža svu moguću pomoć, te Candide radi njegove dobrote idalje slijepo vjeruje u sve što ga je učitelj naučio. -
Susret s lošim vijestima
Candide se susreće s bolesnim prosjakom koji bijaše Panglos. Nakon što je čuo da je Kunegunda umrla, radi ljubavi prema njoj gubi svijest. Zbog svega što je čuo da se zbilo učitelju i ostalima, Candide preispituje Panglosova učenja s kojima se ni dobrodušni Jacques koji je spasio Panglosa nije slagao, što postepeno potiče Candida na mijenjanje svojeg mišljenja, iako mu Panglos nastavlja tumačiti svoje. -
Potres koji razara i optimizam
Pri dolasku u Lisabon, susreće se s nepravednim svijetom kojeg mu dokazuje smrt njemu dragih poput Jacquesa i Panglosa. Iako se Panglos trudio dokazati mu da je anabaptist trebao umrijeti i da se potres trebao dogoditi baš tu, Candide počinje sumnjati u to kada Panglos umre. Preispituje se i razmišlja kako ovaj svijet može biti najbolji i zašto se sve to moralo desiti te u tom trenu pomalo gubi svoj optimizam i vjeru u Panglosova učenja -
Ljubav umire zadnja
Kao Kandidov spas pojavljuje se lik starice koja mu pruža brigu. Starica kao lik simbolizira surovost, nepravdu i nepredvidljivost života. Iako je njezina prošlost ispunjena bolom, ona i dalje pokazuje snagu te snalažljivost i želi pomoći Candideu, uvodeći ga u stvarni svijet, koji nije ni blizu onog idealnog svijeta kojeg je Panglos pokušavao naučiti. Također starica ga vodi k njegovoj voljenoj Kunegundi za koju se ispostavlja da je živa. -
Kad ljubav ruši granice razuma
Candidov užitak sa Kunegundom ubrzo prekidaju Židov i inkvizitor te ih ubija čime pokazuje što je spreman učiniti za ljubav. Promišlja da kad bi Panglos bio tu, znao bi što učiniti te zato pita staricu. U početku, Candide vjeruje da je svijet dobar, jer je bio odgojen u okruženju koje je podržavalo Panglosova učenja, no susreti s inkvizitorom i Židovom, koji zloupotrebljavaju Kunegundu, postupno mu pokazuju da to i nije baš tako te ga dovode do toga da i sam postupi protiv svoje ideologije. -
Nekima brak, nekima bijeg
Kad starica ispriča svoje muke Candide dodatno shvaća da svijet nije najbolji mogući, zbog čega je starica tu, da mu pokaže realni svijet. Pojavom guvernera koji želi oženiti Kunegundu ilustrira se velika kontrola koju bogati i moćni imaju i nesreće koje žene često doživljavaju u društvu. Njegovom pojavom Candide je ponovno razočaran u najbolji svijet te ga opet dovodi do preispitivanja optimizma. Candide nakraju mora bježati, a starica mu zamjenjuje Panglosa koji uvijek zna što treba učiniti. -
Barunova druga smrt do sada
Pri bijegu u isusovce s Candidom je Kakambo, njegova sluga. Kakambo je važan iako u mnogim trenucima djeluje kao pesimističan lik,on zapravo donosi razum Candideu. Njegov pristup životu pomaže mu da se suoči s realnostima koje ne može ignorirati. Radi njega s vremenom Candide shvaća da svijet možda nije savršen te da se ne može samo oslanjati na filozofske ideje o savršenstvu. Kakambo pomaže Candidu da se izvuće od ubojstva,na kraju živog baruna, koji odbija dopustiti da mu Candide oženi sestru. -
Dva ubojstva, dva majmuna i malo sreće
Candide svojim zlodjelima, odnosno ubojstvima majmuna-ljubavnika i Kunegundina brata, gradi sumnje u Panglosa no idalje mu vjeruje jer je ubojstvo brata bio uzrok zašto je preživio, te izvuće najbolje iz toga svega.Neobično pleme s majmunima simbolizira ljudsko neznanje i predrasude o tuđoj sreći i običajima, pri čemu Candide shvaća da neshvaćanje drugih dovodi do nepotrebne patnje i pokazuje da svijet nije jednostavno sretno mjesto kakvim ga Panglos prikazuje. -
Zemlja iz sna
Na putovanju do Eldorada, Candide shvaća da Europa nije savršena, a dolaskom u Eldorado prihvaća svoja razmišljanja po prvi put i shvaća da život u Vestfaliji nije bio najidealniji kako je Panglos tumačio te kako je on sam smatrao. Eldorado i njegovi stanovnici zapravo predstavljaju idealan svijet koji se suprotstavlja realnom i daje primjer kako bi život mogao izgledati da ljudi žive složno u svemu. Iako je Eldorado bio naizgled savršen, ljubav prema Kunegundi bila je jača radi čega odlazi. -
Suprotni svijetovi
U Surinamu, prevarom i ropstvom Candide je razočaran te shvaća da više ne može živjeti u optimizmu koji smatra kao "ustrajno tvrđenje da je sve dobro iako čovjeku ide loše".Tu gotovo skroz otpušta Panglosova učenja, no idalje mu preostaje nada da je uistinu tako. Rastajanjem od sluge, upoznaje Martina s kojim putuje u Francusku.On predstavlja lika koji je suprotnost njemu, koji razmišlja negdje između pesimističnog i realnog te je uveden kako bi Candidea upoznao sa drugačijim tumačenjem svijeta. -
Francuski poljubac s malo otrova
Candide Francusku i Francuze doživljava kao susret s pohlepom i manipulacijom.Susreće se s likovima poput markize i opata.Opatovom zloupotrebom njegove ljubavi, shvaća da svijet i ljudi u njemu nisu bajkoviti i da će učiniti sve kako bi njima samima bilo bolje.Markizinim zavodom, koji dokazuje da ljudske strasti i površni interesi često nadvladaju ljubav, prikazuje se sebičnost i iskorištavanje radi vlastitog zadovoljstva. Nakraju smatra Francusku kao pakao te sami odlazak smatra oslobođenjem. -
Ubiti što više je samo dio engleskog bontona
Candide i Martin dolaze u Englesku, te vide kako britanskog admirala pogubljuju jer "nije dao ubiti dosta ljudi". Candide je šokiran brutalnošću postupka te razmišlja o ljudskoj prirodi i počinje dublje da preispituje optimistične ideje svog učitelja. Engleze doživljava kao ratoborne i ne želi stupiti u njihovu zemlju, dok Martin nije iznenađen i smatra da je to samo još jedan dokaz ljudske okrutnosti. -
Nesreća na sve strane
U Mletcima susreće poznatu osobu, Paskvicu,bivšu sobaricu, i redovnika Teatinca Girufleea.Oni im ispričaju svoje tužne životne priče koje prikazuju nesreću i pokvarenost života. Candidu dokazuju da ni društveni položaj u kojem bi se trebao osjećati ugodno i zadovoljno ne garantiraju sreću, bilo to i u crkvi. Susret s njima produbljuje Candidovo razočarenje u ideju da je svijet "najbolji od svih mogućih" i da je "sve kako treba biti". Sažali se nad njima i da im novca, što Martin smatra suvišnim. -
Kad ti ni Homer ni palača nisu dovoljni za sreću
U Mletcima, posjećuju Pococurantija koji živi u nezamislivo velikom luksuzu. On kritizira sve što posjeduje, pa čak i samog sebe.Njegov lik dokazuje da sreća ne ovisi isključivo o filozofskim idealima, bogatstvu ili visokoj inteligenciji i da iako živiš život koji se čini idealan i imaš sve, idalje se osjećaš nezadovoljno i nepotpuno.Candide je iznenađen kako netko toliko bogat može biti nezadovoljan te još dublje preispituje učenja Panglosa, no idalje ne želi upotpunosti ih napustiti. -
Na vrhu je najlakše pasti
Candide i Martin u gostionici primijete da sa njima za stolom sjedi šest ljudi koji se predstavljaju kao svrgnuti kraljevi. Svaki od njih priča kako je izgubio svoju moć i bogatstvo. Candide je šokiran da čak i kraljevi nisu imuni na nesreću, te se njegova vjera u optimističku filozofiju Panglossa sve više gubi, jer ni oni koji su na vrhu i izgleda da imaju sve ne mogu izbjeći patnju. -
Lica prošlosti
Candideova upornost u potrazi za Kunegundom pokazuje koliko je posvećen ideji ljubavi.Njegov trud se isplatio kad se u Carigradu ponovno susreo sa starim licima Panglosa, baruna te Kunegunde. Iako i dalje želi vjerovati Panglosovim učenjima, iskustva koje je doživio do sad sve više narušavaju njegovu sigurnost. Susret s Panglosom podsjeća ga na njegov početni idealizam, no počinje shvaćati da filozofske ideje nisu primjenjive na stvarni svijet. Martin se i dalje drži svojih ideala. -
Tko sadi vrt, sadi mir
Candide konačno pronalazi Kunegundu, ali shvaća da je ona izgubila svoju ljepotu. Idalje je odlučan oženit je. Nakon vjenčanja Candide se suočava s realnošću da je ljubav koju je idealizirao nestala. Također više ne vjeruje slijepo u Panglossovu filozofiju i prihvaća da nema savršenog svijeta i apsolutne sreće. Umjesto toga, odlučuje u radu pronaći mir. Njegova izjava "Obrađujemo svoj vrt" simbolizira da se treba fokusirati na praktične i jednostavne stvari koje nam donose zadovoljstvo.