-
Logaritamsko računalo je mehanički ili grafički uređaj koji se koristi za brzo izvođenje matematičkih operacija poput množenja, dijeljenja, potenciranja i logaritmiranja. Temelji se na svojstvima logaritama i sastoji se od pomične ljestvice s brojevima. Prije pojave elektroničkih kalkulatora bilo je vrlo važno pomagalo u matematici, fizici i inženjerstvu. -
Pascalina je mehaničko računalo koje je izumio Blaise Pascal kako bi olakšao računanje u svakodnevnom radu, posebno u administraciji i financijama. Temeljila se na sustavu zupčanika i okrenutih kotačića s brojevima, koji su omogućili automatsko zbrajanje i oduzimanje. Smatra se važnim korakom u razvoju računala jer je pokazala da se matematičke operacije mogu izvoditi pomoću stroja, bez ručnog računanja. -
Leibnizov kalkulator, poznat i kao Stepped Reckoner, bio je mehanički uređaj za računanje koji je koristio zupčasti mehanizam (Leibnizov kotač) kako bi omogućio zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje. Predstavljao je veliki korak u razvoju računalnih strojeva i utjecao na kasnije mehaničke kalkulatore. -
Diferencijalni stroj bio je mehanički računski stroj namijenjen automatskom izračunavanju matematičkih tablica, poput logaritamskih i trigonometrijskih, s velikom točnošću. Temeljio se na metodi konačnih diferencija, čime je smanjivao mogućnost ljudske pogreške. Smatra se jednim od prvih koraka prema modernim računalima. -
Analitički stroj bio je napredni koncept mehaničkog računala opće namjene, osmišljen za automatsko izvođenje složenih matematičkih izračuna prema unaprijed zadanim uputama. Njegov dizajn uključivao je ključne dijelove današnjih računala, poput aritmetičko-logičke jedinice, memorije i upravljačkog mehanizma s bušenim karticama. Smatra se temeljem moderne računalne znanosti. -
Sortirni stroj bio je elektromehanički uređaj namijenjen brzom razvrstavanju i obradi podataka zapisanih na bušenim karticama. Koristio se za statističku analizu velikih količina informacija, primjerice u popisima stanovništva. Automatizirao je obradu podataka, znatno ubrzao rad u administraciji i postavio temelje za razvoj računalne obrade podataka. -
Z3 bio je prvi funkcionalni, potpuno automatski i programabilni digitalni računalni stroj, namijenjen izvođenju složenih matematičkih i inženjerskih izračuna. Temeljio se na binarnom brojevnom sustavu i koristio je elektromehaničke releje za obradu podataka. Programiranje se obavljalo pomoću perforirane filmske vrpce, što je omogućavalo izvođenje različitih zadataka. Z3 je postavio važne temelje za razvoj modernih računala. -
Mark I (ASCC) bio je veliki elektromehanički računalni stroj namijenjen izvođenju dugotrajnih i složenih matematičkih izračuna. Radio je pomoću releja, zupčanika i rotirajućih dijelova te se programirao pomoću perforiranih traka. Iako spor u usporedbi s današnjim računalima, Mark I je imao važnu ulogu u znanstvenim i vojnim proračunima te je označio prijelaz prema automatiziranom računanju. -
ENIAC (Electronic Numerical Integrator and Computer) bilo je prvo elektroničko opće digitalno računalo, dovršeno u SAD-u. Težio je oko 30 tona, imao je više od 17.000 vakuumskih cijevi i zauzimao prostoriju od 167 m². Namijenjen je prvenstveno vojnim izračunima balističkih tablica. ENIAC je značajno ubrzao računalne procese i otvorio put modernim računalima. -
Prva generacija računala koristila je vakuumske cijevi za obradu podataka i bušilice ili magnetne trake za pohranu. Računala su bila velika, spora i trošna, zauzimala su cijele prostorije i zahtijevala stalno hlađenje. Primjeri uključuju ENIAC i UNIVAC. Koristila su se za znanstvene i vojne izračune, postavljajući temelje razvoja digitalnih računala.
-
UNIVAC (Universal Automatic Computer) bio je prvi komercijalni računalni sustav, predstavljen u SAD-u. Namijenjen je obradi podataka i poslovnim primjenama. Poznat je po točnom predviđanju rezultata predsjedničkih izbora 1952. godine. Koristio je vakuumske cijevi i magnetne trake za pohranu podataka, postavljajući temelje modernim računalima. -
Druga generacija računala koristila je tranzistore umjesto vakuumskih cijevi, što ih je učinilo manjima, pouzdanijima i energetski učinkovitijima. Počela su se koristiti magnetske jezgre za pohranu podataka i programski jezici poput COBOL-a i FORTRAN-a. Računala su bila brža i tiša, a primjenjivala su se u znanosti, industriji i poslovanju, što je omogućilo širu dostupnost računalne tehnologije.
-
Treća generacija računala koristila je integrirane sklopove (IC) koji su omogućili manja, brža i pouzdanija računala u usporedbi s tranzistorskim sustavima. Počeli su se razvijati operativni sustavi i interaktivni softver, a računala su se sve više koristila u poslovanju, znanosti i obrazovanju. Pojava terminala omogućila je višekorisnički rad, a tehnološki napredak postavio je temelje modernim računalnim sustavima.
-
Četvrta generacija računala koristi mikroprocesore koji su integrirali milijune tranzistora na jednom čipu, čime su računala postala manja, brža i jeftinija. Razvili su se osobna računala, grafički korisnički sučelji, internet i mobilne tehnologije. Softver je postao napredniji, a računala su sveprisutna u svakodnevnom životu, obrazovanju, industriji i znanosti, oblikujući modernu digitalnu eru.
-
Peta generacija računala fokusira se na umjetnu inteligenciju, paralelno procesiranje i napredne algoritme. Računala postaju pametnija, sposobna za prepoznavanje govora, slike i rješavanje kompleksnih problema. Internet, mobilne tehnologije i IoT integrirani su u svakodnevni život. Ova generacija teži autonomiji, interaktivnosti i povezivanju ljudi i strojeva na nove načine.