-
Logaritamsko računalo je mehanički alat koji koristi logaritamske skale za izvođenje matematičkih operacija poput dijeljenja i množenja. Smatra se jednim od prvih koraka u razvoju kalkulatora i računala te se dugo koristilo u znanosti i inženjerstvu, sve do razvoja elektroničkih računala. -
Pascalina je mehanički kalkulator koji je izumio Blaise Pascal. Omogućavala je izvođenje osnovnih aritmetičkih operacija, zbrajanja i oduzimanja. Smatra se jednim od prvih mehaničkih računala u povijesti. -
Leibnizov kalkulator unaprijedio je Pascalinu jer je mogao izvoditi i množenje i dijeljenje. Temeljio se na Leibnizovom valjku i predstavlja važan korak u razvoju složenijih mehaničkih računala. -
Diferencijalni stroj je mehaničko računalo koje je osmislio Charles Babbage za automatsko izračunavanje matematičkih tablica. Iako nikada nije u potpunosti dovršen, jedan je od važnih koraka prema modernim računalima. -
Analitički stroj je također osmislio Charles Babbage i smatra se prvim konceptom programabilnog računala. Imao je aritmetičku jedinicu, memoriju i mogućnost programiranja pomoću bušenih kartica. -
Sortirni stroj Hermana Holleritha koristio je bušene kartice za obradu podataka. Korišten je u popisu stanovništva SAD-a te je značajno ubrzao obradu velikih količina podataka. -
Z3 je prvo potpuno funkcionalno programabilno elektromehaničko računalo koje je konstruirao Konrad Zuse. Smatra se prvim modernim računalom. -
Harvard Mark I bio je elektromehaničko računalo korišteno za složene matematičke izračune. Koristio se u vojne i znanstvene svrhe tijekom Drugog svjetskog rata. Računalo je bilo dugačko približno 20 metara, visoko 2.5 metara, težilo 5 tona, a imalo oko 750000 dijelova. -
ENIAC je prvo elektroničko digitalno računalo opće namjene. Bio je vrlo velik, trošio je mnogo energije, ali je omogućio izuzetno brze izračune u odnosu na prethodne strojeve. Napravili su ga J. P. Eckert, J. W. Mauchly i J. von Neumann te mu je kapacitet radne memorije bio 1 kB, uz brzinu računanja oko 5000 zbrajanja u sekundi. -
Računala prve generacije koristila su elektronske cijevi. Bila su velika, skupa, trošila su puno energije i proizvodila mnogo topline. Programirala su se pomoću strojnih jezika.
-
UNIVAC je prvo komercijalno proizvedeno računalo. Koristilo se u poslovne i administrativne svrhe te označava početak šire primjene računala u društvu. Sastojalo se od 5,200 vakuumskih cijevi i težilo je čak 13,000 kilograma, a trošilo je 125 kW električne energije i moglo je obavljati 1,905 operacija u sekundi. -
U drugoj generaciji elektronske cijevi zamijenjene su tranzistorima. Računala su postala manja, pouzdanija i energetski učinkovitija, a počinju se koristiti i programski jezici višeg nivoa.
-
Treću generaciju obilježava uporaba integriranih krugova. Hardver računala se usavršava, smanjuje te računala troše manje energije. Pouzdanost u radu je veća kao i brzina obrade podataka.
-
Računala četvrte generacije temelje se na mikroprocesorima. Razvijaju se osobna računala, prijenosnici i internet, a računala postaju sastavni dio svakodnevnog života.
-
Peta generacija usmjerena je na umjetnu inteligenciju, strojno učenje i napredne računalne sustave. Počela se razvijati u Japanu, početkom 80-tih godina s ciljem da se naprave inteligentna računala koja bi imala sposobnost izvođenja zaključaka i donošenja važnih odluka. Razvijaju se pametni uređaji, roboti i kvantna računala.