Povijesni razvoj računala (Ella Papac, 1.F)

By ellapapac1

  • Pascalina

    Pascalina
    Pascalina je jedan od prvih mehaničkih kalkulatora, koji je izumio Blaise Pascal 1642. godine. Ovaj uređaj dizajniran je kako bi pomogao njegovom ocu, porezniku, u računskim operacijama. Pascalina je mogla izvoditi zbrajanje i oduzimanje, a kasnije verzije omogućavale su i množenje i dijeljenje ponovljenim zbrajanjem i oduzimanjem. Inspirirala je kasnije mehaničke kalkulatore, poput Leibnizovog kalkulatora i kasnijih strojeva u 19. stoljeću

  • Leibnizov kalkulator

    Leibnizov kalkulator
    Leibnizov kalkulator, poznat i kao Stepenski računalni stroj (Leibniz Wheel), bio je jedan od prvih mehaničkih kalkulatora koji je mogao obavljati četiri osnovne aritmetičke operacije: zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje. Izumio ga je Gottfried Wilhelm Leibniz 1673. godine, nadogradivši Pascalinu, raniji kalkulator Blaisea Pascala

  • Diferencijalni stroj

    Diferencijalni stroj
    Diferencijalni stroj je mehanički kalkulator koji je osmislio Charles Babbage 1822. godine za automatsko izračunavanje i ispis tablica matematičkih funkcija, poput logaritama i polinoma. Smatra se jednim od prvih koraka prema razvoju modernih računala

  • Analitički stroj

    Analitički stroj
    Analitički stroj (analytical engine), Babbage je osmislio 1834. godine. Analitički stroj imao je sve elemente suvremenog računala:
    • programibilan (način računanja mijenjao se pomoću programa, a ne mijenjanjem građe računala)
    • rabio je binarni brojevni sustav
    • ulazno – izlaznu jedinicu
    Smatra se jednim od prvih koraka prema modernim računalima

  • Sortirni stroj

    Sortirni stroj
    Sortirni stroj je mehanički uređaj koji je dizajniran za automatizirano sortiranje i obradu podataka. Jedan od najpoznatijih sortirnih strojeva bio je stroj za bušene kartice, koji je razvio Herman Hollerith krajem 19. stoljeća.

  • Z3

    Z3
    Z3 je prvo programabilno, potpuno automatsko računalo, koje je Konrad Zuse razvio i dovršio 1941. godine u Njemačkoj. Smatra se prethodnikom modernih računala, jer je koristilo binarni brojni sustav i moglo se programirati pomoću bušenih traka

  • Mark I

    Mark I
    Harvard Mark I je bio prvo potpuno automatsko elektromehaničko računalo, dovršeno 1944. godine u suradnji Harvardskog sveučilišta i IBM-a. Dizajnirao ga je Howard Aiken, inspiriran radom Charlesa Babbagea na analitičkom stroju
    Elektromehanički dizajn – Koristilo je relaje i prekidače umjesto elektronskih cijevi, što ga čini sporijim od kasnijih elektroničkih računala Stroj je bio ogroman, težio je oko 5 tona i sastojao se od 750.000 dijelova

  • ENIAC

    ENIAC
    ENIAC prvo veliko elektroničko računalo, izrađeno u Philadelphiji na University of Pennsylvania (SAD). Izgradila ga je 1945. istraživačka skupina koju su vodili J. P. Eckert i John William Mauchly, dok je matematičke zamisli dao J. von Neumann. Prva mu je zadaća bila izračunavanje balističkih tablica za američku vojsku, a rabio se za znanstvene proračune do ranih 1950-ih godina. Imao je masu oko 30 tona, a sastojao se od približno 18 000 elektronskih cijevi i 1500 releja
  • Period: to

    1. generacija (1946. – 1958.)

    Prva generacija računala (1946. – 1958.) obilježena je upotrebom vakuumskih cijevi kao osnovnih elektroničkih komponenti. Ova računala bila su golema, skupa i trošila su mnogo električne energije, ali su predstavljala prvi korak prema modernom računalstvu.

  • UNIVAC

    UNIVAC
    UNIVAC je bio prvo komercijalno računalo koje je korišteno u praksi, a označava značajan napredak u razvoju računala nakon ENIAC-a. Razvili su ga John Presper Eckert i John W. Mauchly, isti ljudi koji su radili na ENIAC-u, u suradnji s Sperry Rand Corporation. Prvo računalo ovog tipa isporučeno je 1951. godine, a postao je slavan kad je 1952. predvidio rezultate američkih predsjedničkih izbora
  • Period: to

    2. generacija (1959. – 1963.)

    Računala 2. generacije (1959. – 1963.) označavaju prijelaz iz ranijih mehaničkih i elektromehaničkih računala prema elektroničkim računalima koja koriste transistore umjesto vakuumskih cijevi. Ova promjena omogućila je značajno smanjenje veličine računala, poboljšanje brzine, učinkovitosti i pouzdanosti, kao i smanjenje generiranja topline
  • Period: to

    3. generacija (1964. – 1970.)

    Treća generacija računala (1964. – 1970.) donijela je značajne inovacije u odnosu na prethodne generacije, a ključna prekretnica bio je prelazak s tranzistora na integrirane sklopove (IC – Integrated Circuits). Ove promjene omogućile su veću brzinu, pouzdanost i smanjenje veličine računala.

  • logaritamsko računalo

    logaritamsko računalo
    logaritamsko računalo (logaritmar, šiber i rehnšiber), sprava kojom su se izvodile računske operacije množenja, dijeljenja, korjenovanja i potenciranja.
  • Period: to

    4. generacija (1971. – 2023.)

    Računala 4. generacije (1971. – 2023.) predstavljaju najmoderniji i najnapredniji razvoj u računalnoj tehnologiji. Ova generacija obuhvaća razdoblje od pojave integriranih krugova (IC) do današnjih računala, s naglaskom na mikroprocesore, veliku miniaturizaciju, brzi razvoj hardverskih i softverskih tehnologija te primjenu u svakodnevnom životu
  • Period: to

    5. generacija (1980. – 2025.)

    Računala 5. generacije (1980. – 2025.) označavaju najnoviju fazu u razvoju računalnih tehnologija, koja je započela 1980-ih godina i traje do danas. Ova generacija računala temelji se na naprednim tehnologijama kao što su umjetna inteligencija (AI), strojno učenje, računalne mreže, kvantna računala, sistemi temeljenima na podacima i pojačana stvarnost (AR).