-
logaritamsko računalo
Zove se još i "šiber". To je sprava kojom su se izvodile računske operacije množenja, dijeljenja, korjenovanja i potenciranja. Izumio ga je William Oughtred početkom 17. st, nakon što je John Napier otkrio logaritme. Sastoji se od čvrstoga i pomičnoga ravnala, na kojima su odmjereni logaritmi brojeva, ali i označeni sami brojevi. Ostalo je u uporabi do osamdesetih godina 20. st. -
Pascalina
Prvo patentirano mehaničko računalo koje je moglo zbrajati i oduzimati velike brojeve je Pascalina. Godine 1642. godine kreirao ga je Blaise Pascal (1623.- 1662.). Po njegovu principu i danas se mjeri protok vode, plina … Stroj se sastojao od zupčanika. Svaki je zupčanik na plošnoj strani imao označene znamenke od 0 do 9. Pascalina je mogla raditi s brojevima do 9 999 999. Uređaj se često kvario i ponekad davao pogrešne rezultate zbog tadašnje loše tehničke izrade. -
Leibnizov kalkulator
Gottfried Wilhelm von Leibniz (njemački matematičar i filozof, utemeljitelj binarnog brojevnog sustava) 1671.godine konstruirao je kalkulator koji je mogao zbrajati, oduzimati, množiti, dijeliti i računati drugi korijen. -
Analitički stroj
Analitički stroj nastao je 1834. kao proširenje ideja koje je Charles Babbage ranije isprobao u diferencijalnom stroju. Ali analitički stroj je bio programabilan i imao je sve odlike modernih računala. Taj stroj trebao je računati i ispisivati na papir logaritamske i trigonometrijske funkcije. Nažalost, zbog nedovoljno razvijene tehnologije tog vremena nikada nije završen. Naknadno je konstruiran 1991. godine. -
Diferencijalni stroj
Služio je za računanje brojčanih tablica koje su najčešće koristili mornari prilikom navigacije. Prvi od ovih uređaja bio 1786. godine zamislio J.H. Müller, ali taj uređaj nikada nije napravljen. 1822. g. Babbage je osvježio ideju poslavši pismo Kraljevskom Astronomskom udruženju. Diferencijalni stroj mogao je automatski računati više vrijednosti koristeći se metodom konačnih diferencija, čime je također izbjegao potrebu za množenjem i dijeljenjem. -
Sortirani stroj
Herman Hollerith izumio je sortirani stroj 1884., stroj za svrstavanje bušenih kartica s podacima iz popisa stanovništva. Taj stroj je prvi moderni stroj za obradu podataka (nije obavljao aritmetičke operacije nego je prebrojavao podatke). Kreiran je za potrebe popisa stanovništva 1890. godine (obrada je trajala svega 6 tjedana, dok je obrada prethodnog popisa trajala 7.5 godina). Uređaj je radio pomoću baterije i elektromagneta, a podaci koje je obrađivao bili su pohranjeni na bušene kartice. -
Z3
Z3 bio je prvi potpuno automatski programibilni stroj za računanje koji je upotrebljavao i binarni brojevni sustav. Izrađivao ga je Konrad Zeus od 1935. do 1938. Temeljni elementi su elektromagnetski releji. Bio je velik kao jedan ormar. Z3 je danas smješten u Berlinskom muzeju. -
Mark 1
Godine 1943. Howard Aiken napravio je računalo MARK I (prvi stroj koji je mogao riješiti dugačke popise matematičkih problema). MARK I korišten je do 1959. u američkoj mornarici. Smatra se prvim digitalnim elektromehaničkim računalom (releji). U radu je koristilo bušene kartice. Za jedno zbrajanje trebala mu je 1 sekunda, za dijeljenje 15 sekundi. Veličine sobe je. Mark 1 je proizvodio matematičke tablice, ali je ubrzo nadmašen
elektroničkim računalima s pohranjenim programom. -
ENIAC
Prvo veliko elektroničko računalo, izrađeno u Philadelphiji na University of Pennsylvania (SAD). Izgradila ga je 1945. istraživačka skupina koju su vodili J. P. Eckert i John William Mauchly, dok je matematičke zamisli dao J. von Neumann. Prva mu je zadaća bila izračunavanje balističkih tablica za američku vojsku, a rabio se za znanstvene proračune do ranih 1950-ih godina. -
Period: to
Računala 1. generacije
Prva generacija računala obuhvaća ona računala koja su se pojavila u vremenu između 1946. i 1958. a koristili su elektronske cijevi kao temeljnu jedinicu. Element za gradnju prve generacije računala je bila elektronska cijev. Računala su bila golema, trošila su mnogo električne energije, i bila su nepouzdana (brzo su se kvarila). Računala prve generacije bili su npr: ENIAC, UNIVAC, SEAC, IAC itd. iz Velike Britanije bili su EDSAC, Manchester Mark I, Ferranti Mark I i Leo I. -
UNIVAC 1
- svečano je obilježena prva prodaja upotrebljivog elektroničkog računala u povijesti. Bio je to znameniti UNIVAC koji je prodan američkom Uredu za popis stanovništva (engl. U.S. Census Bureau). UNIVAC je kratica za UNIVersal Automatic Computer, a proizvodila ga je kompanija Remington Rand. 1951. UNIVAC je postao slavan kad je 1952. predvidio rezultate američkih predsjedničkih izbora.
-
Period: to
Računala 2. generacije
Nastala je između 1959. i 1963. Ova je generacija računala kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu koristila tranzistore. On je daleko pouzdaniji, jeftiniji i troši puno manje energije od elektronske cijevi. Računala tog razdoblja bila su DEC PDP-1, Burroughs B 200, itd. korištenje tranzistora kao osnovne temeljne jedinice umjesto elektronske cijevi smanjilo je fizičke dimenzije računala, potrošnju energije, količinu topline koje je zračilo i povećalo broj ciklusa koje je računalo moglo izvršiti. -
Period: to
Računala 3. generacije
Integralni sklopovi su bili osnova treće generacije računala. Tranzistori su smanjeni do te mjere da su stavljeni u silikonske čipove tj. poluprovodnike, što je još dodatno ubrzalo računala te im donijelo novu dozu stabilnosti i efikasnosti. Dolazi do pojave monitora i tastature, te naravno operativnog sistema. -
Period: to
Računala 4. generacije
Elektroničar Marsijan Hof izradio je središnji čip, mikroprocesor, a prvi procesor izradila je tvrtka INTEL. Zahvaljujući njihovoj snazi, neki računari su smanjeni do veličine kalkulatora. Na drugoj strani, zahvaljujući tehnologiji visoke integracije omogućeno je pakovanje još više snage u centrale. Od sredine 70-tih godina počeo je razvoj mikroračunara na bazi mikroprocesora. -
Period: to
Računala 5. generacije
Peta generacija počela se razvijati u Japanu, početkom 80-tih godina s ciljem da se naprave inteligentna računala koja bi imala sposobnost učenja, izvođenja zaključaka i donošenja važnih odluka. Stoga se pojavljuju nova područja istraživanja u industriji računala, a to su umjetna inteligencija (računalo ima inteligenciju, imaginaciju i intuiciju), ekspertni sustavi (računalo kao stručnjak za određeno područje), robotika i prirodni jezici.