-
Pascalina
Pascalina je mehaničko računalo koje je izumio Blaise Pascal kako bi pomogao svom ocu u računovodstvenim poslovima. Prvi poznati mehanički kalkulator koji može automatski izvoditi zbrajanje i oduzimanje u dekadskom sustavu. sastoji se od zupčanika i kotačića koji se okreću kako bi prikazali rezultate. -
Leibnizov kalkulator
Leibnizov kalkulator, poznat i kao Leibnizov kotačić ili Step reckoner, bio je mehanički kalkulator koji je izumio Gottfried Wilhelm Leibniz. Bio je značajan napredak u odnosu na Pascalinu jer je mogao izvoditi složenije matematičke operacije. Osim zbrajanja i oduzimanja moglo se množiti, dijeliti i korjenovati. Unos brojeva je bilo kroz okretanja kotačića i pomicanje poluga, a prikaz rezultata je bio na brojčaniku. -
diferencijalni stroj
Diferencijalni stroj je mehanički kalkulator dizajniran za računanje polinomskih funkcija pomoću metode koja se zove metoda konačnih razlika. Izumio ga je Charles Babbaage. Bio je jedan od prvih pokušaja izgradnje automatizitanog računskog uređaja koji bi mogao obavljati složene matematičke proračune bez ljudske intervencije.. Sposoban je za automatsko računanje i ispis tablica matematičkih funkcija. Koristio je zupčanike, poluge i kotačiće. -
analitički stroj
Analitički stroj je prvi konceptualni dizajn općeg, programabilnog računala koji je osmislio Charles Babbage. za razliku od njegovog ranijeg diferencijalnog stroja, analitički stroj bio je osmišljen kao univerzalni stroj sposoban za izvođenje bilo koje matematičke operacije prema zadanim uputama. -
sortni stroj
Sortni stroj također poznat kao tabulator ili hollerithov stroj je elektromehanički uređaj za obradu podataka koji je izumio herman Hollerith. Koristio se za automatsko očitavanje, sortiranje i zbrajanje podataka koui su bioli pohranjeni na bušenim karticama. -
Z3
Z3 je prvo potpuno funkcionalno, programabilno digitalno računalo koje radi na principu binarnog sustava i aritmetike s pomečnim zarezom. Izumio ga je konrad zuse u Njemačkoj. -
Mark1
Mark1 bio je prvo elektromehaničko računalo velikih dimenzija razvijeno u suradnji između Harvarda i IBM-a pod vodstvom Howarda Aikena. programi su se unosili putem bušenih papirnih traka. -
ENIAC
ENIAC bio je prvo potpuno elektroničko, opće namjene, digitalno računalo. Razvijen je u SAD-u. radio je u binarno-dekadnom sustavu. -
Period: to
1. generacija (1946.-1958.)
prva generacija računala (1946.-1958.) obilježena je upotrebom vakuumskih cijevi kao osnih elektroničkih komponenti. Ova računala bila su golema, skupa i trošila su mnogo električne energije, ali su predstavlja prvi korak prema modernom računalstvu. -
UNIVAC
UNIVAC je bio pro komercijalno uspješno računalo. Dizajnirali su ga John presper Enkert i John william Mauchly, koji su pretkodno radili na ENIAC-u. UNIVAC je kao jedno od prvih računala koja su se komercijalno prodavala. -
Period: to
2. generacija (1959.-1963.)
Računala 2. generacije (1958.-1963.) označavaju prijelaz iz ranijih mehaničkih i elektomehaničkih računala prema elektroničkih računala koja koriste transistore umjesto vakuumskih cijevi. Ova promjena omogućila je značajno smanjnje veličine računala, poboljšanje brzzine, učinkovitost i puzdanosti, kao i smanjenje generiranja topline. -
Period: to
3. generacija(1964.-1970.)
Treća generacija računala (1964.-1970.) donijela je značajne imovacije u odnosu na prethodne generacije, a ključna prekretnica bio je prelazak s tranzistora na intergrirane sklopove. Ove promjene omogućile su veću brzinu, pouzdanost i smanjenje veličine računala. -
logaritamsko računalo
Logaritamsko računalo je mehanički uređaj koji se koristi za brzo i približno računanje matematičkih operatora, posebno množenja, dijeljenja, potenciranja, korjenovanja i računanja logaritama. Najpoznatija vrsta logaritamskog računala je logaritam ili logaritamsko ravnalo. -
Period: to
4. generacija(1971.-2023.)
računala 4. generacije (1971.-2023.) predstavljaju najmoderniji i najnapredniji razvoj u računalnoj tehnologiji. Ova generacija obuhvaća razdoblje od pojave intergriranih krugova(IC) do današnjih računala, s naglaskom na mikroprocesore, veliku miniaturizacvju, brzi razvoj hardverskih i softverskih tehnologija te primjenu u svakodnevnom životu. -
Period: to
5. generacija (1980.-2025.)
Računala 5. generacije(1980.-2025.) označavaju najnoviju fazu u razvoju računalnih tehnologija, koja je započela 1980-tih i traje do dan danas. Ova generacija računala temelji se na naprednim tehnologijama kao što su umjetna inteligencija (Al), strojno učenje , računalne mreže, kvantna računala, sistemi temeljenima na podacima i pojačana stvarnost (AR).