-
Izumio ga je William Oughtred 1632. godine kao spravu kojom se lakše mogu izvoditi operacije množenja i dijeljenja na način da se računa na temelju pravila o logaritmima, kako bih se množenje pretvorilo u zbrajanje, a dijeljenje u oduzimanje. -
Pascalina je mehanički stroj koji je mogao zbarajati i oduzimati brojeve od 9 do 999 999, izumio ga je Blaise Pascal 1642. godine kako bih ocu olakšao računanje. -
Leibnizov kalkulator ili "Stepped Reckoner" je bio mehanički stroj za računanje koji je mogao zbrajati, oudzimati, dijeliti i množiti. Njegov glavni dio naziva se stroja koji je svojom rotacijom omogućavao množenje i dijeljenje. Nastao je 1673. godine kada ga je izumio Gottfried Wilhelm Leibniz. -
- godine Charles Babbage je izadio nacrte za njega i započinje s gradnjom, ali zbog nedostatka novca ne uspijeva ga dovrišiti. Njegova namijena trebala je biti računanje i ispisivanje na papir logaritamske i trigonometrijske funkcije.
-
Osmislen je kao nadogradnja diferencijalnog stroja 1834. godine. Imao je sve elemente modernog računala (programibilan, rabio je binarni brojevni sustav, imao ulazno – izlaznu jedinicu, jedinicu za pohranu podataka, središnju jedinicu za obradu podataka, programski jezik). Završen je tek 1863. -
- Herman Hollerith je izumio električni tabulirajući stroj to je bio prvi stroj koji je radio na bušene kartice. Stroj se koristio za ubrzanje postupka brojanja glasova u SAD-u, brojanje glasova je na ovaj način bilo 3 puta brže od ručnog prebrojavanja.
-
Nastao je 1941. godine kad ga je konstruirao Konrad Zuse. Z3 je prvo potpuno funkcionalno računalo na svijetu koje je omogućilo automatsko izvršavanje naredbi, pohranjivanje programa, korištenje binarnog brojevnog sustava i rad bez ljudske intervencije. -
Mark1 je bio prvo veće računalo u SAD-u, izgrađen je 1944. godine u suradnji IBM-a i Harvarda, bio je dugačak 15m i visok 2,5m. Izgrađen je kako bih izvodio duge i ponavljajuće matematičke izračune i pomogao američkoj mornarici u izradi balističkih tablica. -
To je bilo prvo veliko elektroničko računalo, izrađeno u Philadelphiji na University of Pennsylvania 1945. godine. Njegov prvi zadatak bio je izračunavanje balističkih tablica za američku vojsku, a rabio se za znanstvene proračune do ranih 1950-ih godina. Zauzimao je prostor od 140 m², te je imao masu oko 30 tona, a sastojao se od 18 000 elektronskih cijevi i 1500 releja. -
Obilježava početak elektroničkog računarstva. Tada su računala bila velika i skupa te su postavila temelje moderne informatike.
-
UNIVAC je kartica za univerzalno automatsko računalo nastala 1951. od istih proizvođača ENIAC-a. Poznat je po tome što je pomogao započeti razdoblje poslovnog računarstva. -
Donosi veliki tehnološki napredak te prijelaz s vakumskih cijevi na tranzistore (računala postaju manja, brža i jeftinija).
-
Nastali su integrirani krugovi (IC) zbog kojih dolazi do još veće brzine i pouzdanosti te smanjenja računala.
-
Za vrijeme 4. generacije pojavljuju se mikroprocesori (omogučava da se cijeli procesor smjesti na jednu pločicu) zbog toga je omogučen nastanak osobnih računala (PC).
-
Bazira se na napredak umjetne inteligencije (AI) dok paralelno obrađuje superračunala i kvantna računala. Za razliku od ostalih generacija ona je više konceptualna, tj. više se fokusira da računalo bude poput ljudi.