-
Logaritamsko računalo
William Oughtred kreira prvo logaritamsko računalo (šiber, eng. slide rule) koji je bio u uporabi do 70.-tih god. 20. st. Služi za računanje s pomoću pomičnih logaritamskih ljestvica. Sastoji se od čvrstoga dijela (štapa) s utorom, pomičnog dijela (jezik), pomičnoga okvira s kazaljkom za poravnavanje. Na štapu i jeziku se nalaze ljestvice brojeva, logaritama brojeva te nekih funkcija. Dva broja se množe zbrajanjem njihove duljine na dvjema logaritamskim ljestvicama. -
Pascalina
Pascal Blaise je za oca, koji se bavio obračunom poreza, izgradio 1642.g. prvi mehanički stroj za računanje, pod nazivom Pascalina. Pascalina je mehanički stroj s puno zupčanika koji je mogao zbrajati i oduzimati velike brojeve (do broja 9.999.999). -
Leibnizov kalkulator
Gottfried Wilhelm von Leibniz je 1671.godine konstruirao mehanički kalkulator koji je mogao zbrajati, oduzimati, množiti, dijeliti i računati drugi korijen brojeva. Njemu se pripisuje i otkriće binarnog brojčanog sistema, koji se danas koristi u kompjuterima. -
Diferencijalni stroj
Charles Babbage 1822. godine izrađuje nacrt za diferencijalni stroj (difference engine). Stroj je trebao je računati i ispisivati na papir logaritamske i trigonometrijske funkcije. Nažalost zbog nedovoljno razvijene tehnologije dovršen je 1991. godine. Pokretao ga je parni stroj. -
Analitički stroj
Charles Babbage je osmislio 1834. godine analitički stroj (analytical engine), koji je imao sve elemente suvremenog računala: programibilan (način računanja mijenjao se pomoću programa, a ne mijenjanjem građe računala), koristio je binarni brojevni sustav, ulazno izlaznu jedinicu, jedinicu za pohranu bušene kartice, središnju jedinicu za obradu podataka, programski jezik kojima se upravljalo podacima i središnjom jedinicom na bušenim karticama. Bio je složene konstrukcije od 50.000 dijelova. -
Sortirni stroj
Herman Hollerith je 1884. godine kreirao stroj za razvrstavanje bušenih kartica, sortirni stroj (tabulating machine, holerithov stol). To je prvi moderni stroj za obradu podataka (nije obavljao aritmetičke operacije nego je prebrojavao podatke). Izrađen je za popis stanovništva 1890. godine (obrada popisa stanovnika 1890. trajala je 6 tjedana, a prethodna 7.5 godina). Uređaj je radio pomoću baterije i elektromagneta, a podaci koje je obrađivao bili su pohranjeni na bušene kartice. -
Z3
Konrad Zuse je izradio računalo Z3 1941. godine u Berlinu. To je elektromehaničko računalo jer za rad koristi električne i pokretne mehaničke dijelove. Pokretano je pomoću programa i posjedovalo je Turing-kompletnu mogućnost računanja. Izrađeno je za avijaciji, za izračunavanje zračnih vihora na krilima zrakoplova. To je prvo računalo koje se može programirati s pomoću bušene vrpce. Zuse se danas smatra jednim od pionira računalstva. Z3 uništeno je bombardiranjem Berlina 1943. god. -
Mark1
Howard Aiken je 1943. napravio računalo Harvard Mark I (prvi stroj koji je mogao riješiti dugačke niz matematičkih problema). Korišten je sve do 1959. u američkoj mornarici. Smatra se prvim digitalnim elektromehaničkim računalom (releji). Računalo je bilo 16m dugo, 2,4m visoko, teško 4,5t. Koristilo je 800km žica, 3.500 releja s 35000 kontakata. Zbog toga je najveće industrijsko elektromehaničko računalo. U radu je koristilo bušene kartice. Za zbrajanje treba 1 sekunda, za dijeljenje 15 sekundi. -
ENIAC
ENIAC (Electronic Numerical Integrator And Calculator) je prvo elektroničko računalo s mogućnošću programiranja. Izradili su ga John Mauchly i John Adam Persper Eckert Jr, pušten je u pogon 1946. Građen od elektronskih cijevi 17468kom, velike dimenzije (4 učionice, 30t), veliki potrošač struje 150 kW (100 kućanstava), 70000 otpornika, memorira 20 brojeva od 10 znamenki, 5000 zbrajanja u sekundi, u 1 sekundi 38 dijeljenja, vrijeme između dva kvara 12 sati, promjena programa je samo hardverski. -
Period: to
1. generacija
Temeljni elementi u izgradnji su bili elektronske cijevi. Računalo je bilo velikih dimenzija, trošilo je puno energije i jako se zagrijavalo. Informacije su bile nepouzdane. Bilo je potrebno dugotrajno i složeno programiranje (strojni jezik i assembler). Ulazni mediji su: bušene kartice i papirnata vrpca. Osim ENIAC-a najpoznatiji predstavnik prve generacije računala je UNIVAC 1. To je bilo prvo računalo koje je radilo s brojčanim i tekstovnim informacijama, koštao je više od milijun dolara. -
UNIVAC
- je prodano prvo elektroničko računalo u povijesti američkom uredu za popis stanovništva (US Census Bureau). UNIVAC (UNIVersal Automatic Computer) je proizvela kompanija Remington Rand (proizvođač oružja i pisaćih strojeva). Sastojalo se od 5200 vakuumskih cijevi, težilo je 13000 kg, trošilo je 125 kW el. energije, moglo je obavljati 1905 operacija u sekundi. Ukupno je isporučeno 46 UNIVAC računala.
-
Period: to
2. generacija
Glavna razlika u usporedbi s računalima prve generacije, umjesto elektronske cijevi imala su poluvodičke elemente – tranzistore. Još neka od poboljšanja u drugoj generaciji su: smanjenje dimenzija i potrošnje energije, manje zagrijavanje u radu, veći kapacitet memorije, veća pouzdanost, programiranje simboličkim programskim jezicima. Ulazni mediji: magnetski diskovi i magnetske vrpce i još uvijek bušene kartice i bušena vrpca. Razvoj simboličkih programskih jezika (Assembler, COBOL, Fortran). -
Period: to
3. generacija
Temeljni elementi su integrirani sklopovi,
čipovi (IC) kreirani 1959. Integrirani krug je niz tranzistora i veznih elemenata povezanih na poluvodiču (takvi sklopovi izvršavaju složenije logičke operacije). Računala: manja, troše manje energije, povećana brzina obrade, veći kapacitet memorija, više programski način rada, operacijski sustav, posluživanje više korisnika. -
Period: to
4. generacija
Temeljni elementi visokointegrirani krugovi (LSI) i vrlo visoko integrirani krugovi (VLSI). Dolazi do razvoja mikroprocesora (procesorska jedinica računala na silicijskoj pločici) i mikroračunala (računalo s mikroprocesorom). Mikroprocesor sadrži nekoliko stotina milijuna tranzistora-milijuni operacija u sekundi. Niska cijena, male dimenzije, velike mogućnosti, široka primjena. Pojava osobnih računala. -
Period: to
5. generacija
Umjetna inteligencija, oponašanje ljudskih misaonih i fizičkih postupaka. Robotika, reprogramabilne naprave za obavljanje fizičkih poslova. Ekspertni sustavi, računalni paket koji zamjenjuje eksperta u nekom području ljudskog znanja. Virtualna stvarnost, simulira alternativnu realnost u odnosu na stvarni fizički svijet oko nas (programi i senzorna oprema). Prepoznavanje glasa. Prirodni jezici. Neuralna računala, pokušavaju simulirati funkcioniranje čovjekovog mozga.