-
Pascalina
Pascalina je mehanički stroj koji je mogao zbrajati i oduzimati velike brojeve. Konstruirao ga je Blaise Pascal 1642. kako bi olakšao posao svom ocu porezniku. Pascalina je mogla raditi s brojevima do 9 999 999. Radove na stroju započeo je Pascal 1642. koji tada još nije imao niti 19 godina. -
Logaritamsko računalo
Logaritamsko računalo je sprava kojom su se izvodile računske operacije množenja, dijeljenja, korjenovanja i potenciranja. Izumio ga je William Oughtred početkom 17. st., nakon što je John Napier otkrio logaritme, a u širokoj uporabi zadržao se do sredine 20. st. -
Leibnizov kalkulator
Njemački matematičar i filozof, Gottfried Wilhelm Leibniz, izradio je stroj sličan Pascalini koji je mogao zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti, on je prvi proučavao binarni brojevni sustav, koji se koristi u današnjim računalima. Mehanizam se sastojao od "stepenastih bubnjeva". -
Diferencijalni stroj
Diferencijalni stroj je mehaničko računalo dizajnirano za automatsko izračunavanje tablica polinoma i ostalih funkcija aproksimiranih polinomima kao što su logaritamske i trigonometrijske funkcije. Njegov se stroj koristio dekadskim brojevnim sustavom, a pokretao se okretanjem ručice. Britanska vlada je isprva financirala projekt, ali se povukla kada je Babbage tražio sve više novca, a nije bilo nekog napretka u izradi. -
Analitički stroj
Analitički stroj nastao je kao proširenje ideja koje je Charles Babbage oprobao u diferencijalnom stroju, s tim da je analitički stroj bio programabilan. Analitički stroj je imao je sve odlike modernih računala npr. binarni sustav, ulazno-izlaznu jedinicu, jedinicu za pohranu podataka, programski jezik i centralnu jedinicu za obradu podataka. -
Sortirni stroj
Herman Hollerith je godine 1884. kreirao je stroj za razvrstavanje bušenih kartica. Taj stroj je prvi moderni stroj za obradu podataka. Kreiran je za potrebe popisa stanovništva 1890. godine. Uređaj je radio s pomoću baterije i elektromagneta, a podaci koje je obrađivao bili su pohranjeni na bušene kartice. Bušene kartice su papirne kartice na kojima se podaci zapisuju s pomoću rupica tako da položaj rupice određuje podatak. Upotrebljavale su se sve do polovice 20. stoljeća. -
Z3
Njemački znanstvenik Konrad Zuse jedan je od najzaslužnijih ljudi za razvoj računala. Računalo Z3 dovršeno je upravo ratne 1941. godine i bilo je instalirano u Berlinu. Bilo je to tzv. elektromehaničko računalo, što znači da je za rad koristilo osim električnih i pokretne mehaničke dijelove. Zuseovu izradu računala dijelom je financirao Njemački istraživački institut za zračne letove jer su takva računala mogla imati primjenu u avijaciji, za izračunavanje zračnih vihora na krilima zrakoplova. -
Mark1
Mark1 bilo je prvo veće automatsko digitalno računalo u SAD. Mnogi su smatrali da je prvi univerzalni kalkulator. Elektro-mehanički ASCC projektirao je Howard H. Aiken, izgrađenu u IBM-u i otpremljeno u Harvard tijekom veljače 1944. Glavna prednost Mark1 je potpuna automatizacija (nije trebalo ručno prepravljanje kada započne s radom). Pojava računala Mark1 označilo je "početak ere modernih računala" -
ENIAC
ENIAC (Electronic Numerical Integrator And Computer) ime je prvog elektroničkog računala konstruiranog u Americi u University of Pennsylvania. ENIAC je bio predstavljen široj javnosti 14. veljače 1946., i radio je sve do 2. studenog 1955. kada je bio demontiran. ENIAC je bio unikatni proizvod i nikada nije pušten u serijsku proizvodnju. Osmišljen je posebno za izračunavanje vrijednosti u tablicama dometa topništva, stoga nije bio baš univerzalan. -
Period: to
1. generacija računala
Prva generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila u vremenu između 1946. i 1958. Koristila su elektronske cijevi kao temeljnu jedinicu izrade računala. Osnova za ulaz podataka bila je bušena kartica. -
UNIVAC
Prvo električno digitalno računalo opće uporabe napravljeno u SAD. Računalo UNIVAC sastojalo se od 5200 vakuumskih cijevi i težilo je čak 13.000 kilograma. Za razliku od ostalih nije se koristio binarnim sustavom, što je značilo da je bio znatno brži. Koristio se za popis stanovništva. Proizvela ga je kompanija Remington Rand. -
Period: to
2. generacija računala
Ova je generacija računala kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu koristila tranzistore. Korištenje tranzistora kao osnovne temeljne jedinice umjesto elektronske cijevi smanjilo je fizičke dimenzije računala, potrošnju energije, količinu topline koje je zračilo i povećalo broj ciklusa koje je računalo moglo izvršiti. -
Period: to
3. generacija računala
Temeljni elementi su integrirani sklopovi (čipovi kreirani 1959.), integrirani krug (niz tranzistora i veznih elemenata povezanih na poluvodiču).
Računala su manja, troše manje energije, povećava se brzina obrade, veći su kapaciteti memorija, višeprogramski način rada, operacijski sustav, posluživanje više korisnika -
Period: to
4. generacija računala
Temeljni elementi su visokointegrirani krugovi (LSI) i vrlo visoko integrirani krugovi (VLSI) – čipovi.
Dolazi do razvoja mikroprocesora i mikroračunala (računalo s mikroprocesorom). Mikroprocesor može sadržavati i nekoliko stotina milijuna tranzistora – milijuni operacija u sekundi. Prvi mikroprocesor napravljene je 1971. Intel 4004 (ista učinkovitost kao i Eniac). Bitni elementi su niska cijena, male dimenzije, velike mogućnosti, široka primjena u svim područjima te pojava osobnih računala. -
Period: to
5. generacija računala
U 5. generaciji računala se pojavljuje prvi puta umjetna inteligencija. Također ova generacija ima razvijen software što znači da su računala brža i učinkovitija.